Agencija za elektroničke medije financira ali i educira

• 09.04.2018
• Politika
• Slavonski Portal

Zanimljiv i koristan edukacijski ciklus

Agencija za elektroničke medije i Panda komunikacije nedavno su za nakladnike elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj organizirali edukaciju nakladnika na temu „Pravo građana na javno informiranje“ kako bi podigli razinu informiranosti i kapacitete nakladnika za proizvodnju što kvalitetnijih medijskih sadržaja. Nužno je podići profeasionalne i etičke standarde novinara i urednika s naglaskom na sprečavanje govora mržnje te neprofesionalno i neetičko izvještavanje. Ciklus edukacija se sastoji od ukupno 5 dvodnevnih radionica pod vodstvom renomiranih stručnjaka koje su predviđene za održavanje u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Na nedavnoj zagrebačkoj viditelj projekta, bivši novinar i direktor „Panda komunikacija“ Milan Koštro, vrlo uspješno je uz asistenciju svog pomoćnika Mateja Radnića koordinirao edukacijska predavanja i radionice. Njih su vodili ugledni stručnjaci: poznata odvjetnica Vesna Alaburić koja je govorila o suzbijanju mrežnje u medijima, zatim poznati televizijski novinar i urednik  iz segmenta informativnog progama, te stručnjak/praktičar za televizijsko novinarstvo Stipe Alfier (HRT). Prvog dana radionice o medijima i ravnopravnosti govorila je predsjednica Udruge B.a.B.e. i predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka. Bila je tu i Silvija Šeparović (Yammat FM) stručnjakinja/praktičarka za radijsko novinarstvo, svojedobno jedna iz legendarne ekipe „Radio 101“. Polaznici radionice su sa velikim zanimanjem poslušali i predavanja dviju članica Agencije za elektroničke medije, Gordane Simonović i Anite Malenice. One su posebno govorile o korištenju sredstava Fonda za pluralizam te o tome kako nakladnici kojima se odobre sredstva trebaju potruditi kreirati kvalitetne medijske sadržaje. Govorile su i o tome kako se ove godine može očekivati novi natječaj za sredstva iz spomenutog fonda tek krajem godine, te najavile donošenje važnih novih zakonskih odredbi koje se odnose na elektroničke medije, kako profitne tako i neprofitne. Uz ostalo analizirani su informativni prilozi i emisije na lokalnim postajama te je dano niz sugestija za poboljšanja, s naglaskom na važnost snažnijeg uključivanja građana u programe lokalnih medija. Naglašeno je kako posebno lokalni mediji trebaju odigrati ulogu tzv. dobrih susjeda, odnosno što više uključivati građane kao sugovornike u svoje medijske sadržaje. Treba svakako izbjegavati usmjeravanje informativnog programa prema određenim interesima, političara, vlasnika medija te političkih i drugih moćnika.

O govoru mržnje, zakonima, novim medijima i budućnosti lokalnog novinarstva

O važnosti suzbijanja govora mržnje u medijima govorila je Vesna Alaburić ističući kako je nužno poštovati pravnu osobnost: ugled, čast, dostojanstvo i privatnost svakog pojedinca o kojem se informira javnost, te pojasnila pojam slobode izražavanja. Saznali smo više o tome što su to uvredljivi vrjednosni sudovi, kako treba informirati o kaznenim postupcima, koja su to načela profesionalne etike te profesionalnog i odgovornog novinarstva, ali i kako se prikupljaju informacije, te što je to odgovornost za komentare korisnika, itd. Puno toga iz ove sfere regulira Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava. Bilo je riječi o uspostavi ravnoteže između prava na zaštiti privatnosti i prava na slobodu izražavanja. Odvjetnica Alaburić potkrijepila je svoje predavanje nizom vrlo zanimljivih i poučnih primjera iz domaće i inozemne sudske i medijske prakse. Nakon toga posebno je bilo riječi o tome što je govor mržnje, koja je njegova svrha ali i štetni učinci. Niz propisa osuđuje svaku propagandu mržnje. U tom kontekstu bilo je više riječi o Europskom sudu za ljudska prava, i Europskoj pravnoj stečevini koja posebno sadržava propise o elektroničkim komunikacijama, uslugama informacijskog društva, te audiovizualnim uslugama. Bilo je vrlo poučno čuti više o sastavnicama medisjkog zakonodavstva, prije svega o Zakonu o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima, Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o hrvatskoj izvještajnoj agenciji te Zakonu o potvrđivanju Europske konvencije o prekograničnoj televiziji. Korisnicima sredstva Fonda za pluralizam posebno je važan i Pravilnik o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Najavljeno je donošenje izmjena postojećih propisa te primjena nekih novih politika iz sfere medija. Novinarstvo treba djelovati u javnom interesu kako bi se npr. razotkrila korupcija, pokrenule istrage, te procesuirali oni koji ne poštuju zakon. Poželjno je istraživačko novinarstvo te kreiranje platformi za debate i infromiranje biračkog tijela. U liberalnim demokracijama važno je obogaćivanje javnog diskursa raznolikim i pluralnim mišljenjima. Propitivalo se kakvo je trenutno stanje medija i medijskih sloboda u Hrvatskoj te kakve izazove pružaju novi mediji poput interneta ili društvenih mreža, no i opasnosti plasiranja lažnih vijesti, propagande te netočnog izvještavanja koje zbunjuje javnost. U zaključku o ovoj temi uz ostalo je rečeno kako ćemo, ako ako se postojeći trendovi nastave, u budućnosti imati sve slabije lokalne medije čime će se nastaviti obshrabrivanje pojedinaca na društveni i politički angažman, a tako slabi integracija zajednice. Ovome dodajmo kako je vrlo zanimljivo predavanje imala i Sanja Sarnavka na temu „Mediji i ravnospravnost“. Ona je posebno govorila o primjerima diskriminacije u hrvatskom društvu, naročito o diskriminaciji nad ženama i o stereotipima i predrasudama prema njima, ali je posebno spominjala i govor mržnje u medijima prema ljudima iz romske zajednice i kršenju ljudskih prava Roma. Svoje riječi je potkrijepila vrlo drastičnim primjerima vrlo nekorektnog izvještavanja u tiskovnim medijima, u rubrici „crna kronika“. Ona je detaljnije govorila o tome kako zabraniti diskriminaciju te koja je uloga medija u zaštiti ranjivih skupina i osvještavanju javnosti, jer su upravo mediji naglašeni kaao ključni dionici u svim antidiskriminacijskim dokumentima.Za kraj Sarnavka je prezenitrala deset smjernica za izvještavanje o nasilju nad ženama koje mogu pomoći svakom novinaru koji želi o tome izvještavati sukladno pravilima struke i etičkim načelima novinarstva.

Slijedeća radionica bit će krajem travnja u Rijeci a potom sredinom svibnja i u Osijeku. Završna će biti krajem svibnja ili početkom lipnja u Zagrebu kom prigodom će biti uključeni i novinari internetskih portala. Naš portal ww.romi.hr i RNV kao korisnik sredstva Fonda za pluralizam Vijeća za elektroničke medije i naši novinari i suradnici i dalje će pratiti ovu problematiku i nastojati sudjelovati u spomenutom edukacijskom ciklusu, kako bi smo i mi posao informiranja javnosti nastavili obavljati što kvalitetnije.