Ena Katarina Haler najmlađa dobitnica u povijesti Nagrade Gjalski
- 16.10.2020
- Kultura i obrazovanje
- Slavonski Portal
Ena Katarina Haler, 24-godišnja književnica iz Osijeka dobitnica je ovogodišnje 38. po redu Nagrade Gjalski koju za najbolje prozno ostvarenje dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Grad Zabok, u spomen na velikana hrvatske književnosti Ksavera Šandora Gjalskog.
Ena Katarina Haler rođena je u Osijeku, gdje je završila Osnovnu školu Vladimira Becića i III. Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku gimnaziju). Trenutno živi u Zagrebu i na Diplomskom je studiju Arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu te radi u jednom arhitektonskom uredu. Nadohvat joj je prva knjiga i prvi objavljeni tekst uopće. Roman je ove godine bio u finalu književne nagrade Tportala i u finalu je za Nagradu Fran Galović. Osim pisanjem i projektiranjem, bavi se fotografijom, šivanjem i planinarenjem, u onoj mjeri u kojoj ovo prvo dvoje dopusti.
Upravo u Gredicama, gdje je Gjalski rođen, održana je u četvrtak, 15. listopada 2020. godine konferencija za novinare na kojoj je objavljeno ime dobitnice Nagrade Gjalski, najmlađe u povijesti dodijele ove nagrade.
Uz manje publike, zbog epidemioloških mjera, Nagrada Gjalski bit će dobitnici uručena na svečanosti u subotu, 24. listopada u Gredicama /Zaboku.
Ovu prestižnu književnu nagradu Ena Katarina Haler dobila je za svoj prvijenac, roman Nadohvat. Obrazlažući odluku prosudbenog povjerenstva Ivica Matičević je istaknuo, kako je riječ o stvarnoj priči o kontroverznim zbivanjima iz naše novije povijesti. Nadohvat je dirljiv ispovjedni tekst, autentičan dokument ruralnog življenja banijskog kraja u neprestanom izmjenjivanju ratova i poraća koji Ena Katarina Haler vještom literarizacijom usložnjava do snažnog antiratnog romana, istaknuo je Matičević.
"Nije običaj da se Nagradom Gjalski nagrađuje prva knjiga nekog pisca. Međutim, roman Nadohvat nedvojbeno je velik roman. Ne zbog toga što ima gotovo 500 stranica, jer se čitajući i ne primjećuje koliko je opsežan. Čini se kao da je, premda je navodno nastajao gotovo desetljeće, pisan s lakoćom i, suprotno očekivanjima iz najava, ne opterećuje višegodišnjim spoznajama iz arhivskih istraživanja te skupljenim pričama i podacima. Maestralno, kao da ih je prije toga mnogo napisala, autorica vodi priču koja je u hrvatskoj književnosti – pa i ne samo u fikciji nego i u znanstvenoj, povijesno i administrativnoj fakciji – još rijetkost. O mjestu Zrinu koje je u Drugom svjetskom ratu kao ustaško na više desetljeća doslovno izbrisano s lica zemlje i ušutkano u sjećanjima. Haler je toj obiteljskoj tragičnoj priči dala glas, ali to dojmljiviji, to zvučniji što ga nije obojila očekivano teškim bojama i gorčinom, nego je takvu priču pretvorila u antiratni iskaz, bez u nas očekivanoga i uobičajeno uvriježenoga lijevoga i(li) desnoga".
……
..… Klasičan, ali inovativan. Nikako samo povijesni, kako ga najčešće opisuju. Jednostavno zanatsko majstorstvo. Iza takva spoja sadržaja i kultiviranoga stila gotovo je nestvaran mladi talent, ženski glas, koji se izdvaja i ne samo u tekućoj književnoj produkciji. - piše u obrazloženju članica Povjerenstva Božica Brkan.
Detaljnije
Obrazloženje: http://dhk.hr/novosti/detaljnije/eni-katarini-haler-nagrada-gjalski
