Kako pomoć apatridima – ljudima bez dokumenata i državljanstva?

  • 06.11.2014
  • Demokracija
  • Slavonski Portal

Već treću godinu zaredom Informativno pravni centar (IPC) iz Slavonskog Broda  provodi projekt “Besplatna pravna pomoć romskoj populaciji u reguliranju statusnih prava u Republici Hrvatskoj” uz financijsku potporu UNHCR-a . Osnovni cilj projekta je pružanje pomoći u održivoj integraciji kroz promociju i zaštitu ljudskih prava. Omogućen je besplatan pristup upravnim i sudskim tijelima koja rješavaju predmete koji se odnose na statusna pitanja, što u konačnici rezultira smanjenjem broja osoba bez državljanstva. Povećava se također svijest među Romima ali i drugim relevantnim čimbenicima hrvatskog društva o važnosti civilne reintegracije i posjedovanja osobnih dokumenata, pospješuje pravna i socijalna inkluzija romskih zajednica u hrvatsko društvo te olakšava pristup dokumentima koji rješavaju statusna pitanja a poglavito pravo na stalni boravak i državljanstvo.  Preko 12 milijuna ljudi diljem svijeta su apatridi – osobe bez državljanstva. U Europi preko 600 tisuća ljudi nema državljanstvo niti jedne države, od toga 400 tisuća ljudi živi u zemljama EU. Tim osobama je uskraćena mogućnost punopravnog sudjelovanja u društvu jer nemaju pristup osnovnim ekonomskim, političkim, građanskim, kulturnim i socijalnim pravima. U Hrvatskoj tijekom popisa stanovništva 2011. godine 2886 osoba se izjasnilo kako nema državljanstvo ili im je državljanstvo nepoznato. U Hrvatskoj oko 1500 Roma nema državljanstvo ili je u postupku njegovog ishođenja te im je nužna pravna i druga pomoć kako bi ostvarili spomenuti status.

U organizaciji Informativno pravnog centra Slavonski Brod, Ureda Predsjednika RH te Agencije UN-a za izbjeglice, u srijedu je u Slavonskom Brodu u prostoru Županijske gospodarske komore BPŽ obilježena 60-ta obljetnica Konvencije UN-a o statusu osoba bez državljanstva. Tom prigodom održan je cjelodnevni prigodni okrugli stol, odnosno stručni informativno-edukativni program na temu “Reguliranje statusnih pitanja Roma u Hrvatskoj” uz nazočnost uglednika i eksperata za problematiku poštovanja prava nacionalnih manjina, posebice osoba iz romskih zajednica. Putem video linka skupu je podršku dao i Predsjednik RH dr. Ivo Josipović. Sve je pozdravila i zamjenica župana BPŽ Dunja Magaš i zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda Hrvoje Andrić. Na skupu su govorili: Terence Pike predstavnik UNHCR-a u RH, Mirko Markovič savjetnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina vlade RH, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Domagoj Hajduković, Boris Milošević pomoćnik u Ministarstvu uprave, Višnja Stanić Šajatović, viša savjetnica u Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Nataša Kovačević izvršna direktorica Informativnog pravnog centra Slavonski Brod, Ibrahim Gušanipredsjednik Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine, Bahrija Sejfić pomoćnicaravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Jasna Barbarić iz Agencije UN-a za izbjeglice, Igor Lekić viši savjetnik u Uredu pučke pravobraniteljice, predstavnici grada Zagreba i predstavnici nekolicine romskih udruga iz nekoliko hrvatskih gradova. U uvodnom dijelu okruglog stola najnovije podatke iz stručne studije o statusu osoba bez državljanstva u RH iznio je dr. Dragan Bagić a potom su nakon rasprave govorili i Sanja Bešlić-Kozmus, voditeljica projekta „Besplatna pravna pomoć u rješavanju statusnih pitanja Roma“, Nadica Balog, članica mobilnog tima Osječko-baranjske županije o iskustvima mobilnog tima u otkrivanju osoba bez dokumenata i rješavanju statusa na području grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, te Bosanka Dragutinović o iskustvu osobe bez osobnih dokumenata. Prikazan je i dokumentarni film o ovoj problematici u produkciji HRTV-a pod nazivom „Imam domovinu nemam državljanstvo“.  Sudionici jučerašnjeg događaja u Slavonskom Brodu imali su prilike čuti niz apsurdnih životnih problema s kojima se susreću apatridi, a jedan od najapsurdniji je upravo onaj obitelji Bosanke Dragutinović koja nastoji ishoditi dokumente za sebe i svoje dvoje djece, dok ostala njena djeca i suprug imaju uredne dokumente o državljanstvu. Ona bi morala ići u drugu državu po dokumente no ondje mora provesti nepredvidivo dugo vremena odvojena od obitelj, s tim da nema pravo na povratak u hrvatsku sve dok ne dobije spomenute dokumente. Drugim riječima hrvatski zakoni joj omogućavaju otići po dokumente ali se bez njih ne može vratiti natrag. Cijela procedura oko toga je bespotrebno komplicirana i ulazi u sferu kršenja ljudskih prava, prava obitelji i djece. Tu nužno treba u što skorije vrijeme doći do korekcija u hrvatskom zakonodavstvu jer ono  ima previše birokratsku regulativu koja je poprilično suprotna od stvarnosti na terenu. Sudovi, policija, socijalne ustanove, i razne druge institucije „drže se slova zakona“ a u stvarnosti mnogi ljudi zbog toga pate i doživljavaju neugodnosti samo zato što žele biti hrvatski državljani i uredno posjedovati osobne dokumente. UNHCR je prepoznao ovaj problem u Hrvatskoj i državama iz okružja te su odlučili financijski pomoći kako bi se ti problemi što pravičnije razriješili prvenstveno u interesu ljudi odnosno civilnog sektora a ne politika i državnih birokracija.