Intervju s povodom -Nataša Kovačević IPC SB

• 11.01.2015
• Naslovna
• Slavonski Portal

Prenosimo intervju s Natašom Kovačević izvršnom idrektoricom Informativno pravnog centra Slavonski Brod objavljen na portalu Instituta STINA

RJEŠAVANJE STATUSNIH PITANJA UVJET JE ZA OSTALA PRAVA

Usprkos činjenici da je zakonski okvir u nekim oblastima zadovoljavajući, te da postoji i inicijativa države da se raznim inkluzivnim mjerama unaprijedi položaj Roma, stanje svijesti je takvo da se Romi često doživljavaju kao građani drugog reda.Visoki stupanj netolerancije, predrasuda i stereotipa o Romima od strane većinskog stanovništva, medija, predstavnika državnih i lokalnih organa svakodnevno su prisutni. Zbog toga Romi uglavnom radije pristaju na život u izolaciji, boreći se da osiguraju minimum životne egzistencije. Informativno pravni centar iz Slavonskog Broda kroz svoje projekte nastoji pomoći pravnu i socijalnu inkluziju romskih zajednica u hrvatsko društvo, kao i njihov olakšani pristup dokumentima kojima se rješavaju njihova statusna pitanja, prvenstveno pravo na stalni boravak i hrvatsko državljanstvo. Bez riješenog statusa, takve osobe nisu u mogućnosti ostvariti osnovna prava  kao što su zapošljavanje, sklapanje braka, prelazak državne granice ili korištenje zdravstvenog i mirovinskog sustava.

-U studenom 2014. je u organizaciji Informativno pravnog centra  (IPC)  iz Slavonskog Broda i predstavništva UNHCRa u RH , a  pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike održan je , u povodu 60. godišnjice usvajanja Konvencije UNa o statusu osoba bez državljanstva , okrugli stol „ Statusna pitanja Roma u RH : dosadašnja postignuća i izazovi u budućnosti „ . Što je taj okrugli stol pokazao kada su u pitanju statusna pitanja Roma , koje neki smatraju i ključnim problemom te nacionalne manjine?

Svi sudionici Okruglog stola su se složili da unatoč donesenoj Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za period 2013. – 2020., te Akcijskom planu za  provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013.-2015. godine, i dalje postoje prepreke i poteškoće u njihovoj realizaciji zbog nedovoljnog uključivanja i zainteresiranosti kako državnih tako i lokalnih vlasti. Isto tako postoji i problem unutar same romske zajednice koja je prilično razjedinjena po pitanju rješavanja svojih problema.

Nužno je da se svi odlučujući dionici u društvu aktivnije uključe u ovu problematiku, jer bi se većina romskih problema mogla relativno brzo riješiti samo da postoji veća volja u društvu za  njihovim  rješavanjem .

Najveći problem u rješavanju statusnih problema romske populacije je nedostatak financijskih sredstava te nemogućnost pribavljanja putnih isprava iz matične zemlje. Razlozi za neposjedovanje putnih isprava su nedostatak financijskih sredstava, iznimno dugotrajna i komplicirana procedura izdavanja putnih isprava u matičnim državama  te nemogućnost izrade tih isprava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije, Makedonije i Kosova u Republici Hrvatskoj.

NEDOSTAJE DRUŠTVENE VOLJE ZA RJEŠAVANJE ROMSKIH PROBLEMA

Kakve su konkretne akcije ponuđene u raspravi na Okruglom stolu ?

Na Okruglom stolu donesene su preporuke i zaključci koje na svoj način oslikavaju teške probleme i prepreke  vezane za statusna pitanja Roma u Republici Hrvatskoj  te akcije koje je potrebno poduzimati ako se želi njihovo rješavanje,  pa donosimo one najbitnije :

-       Osigurati i povećati financijska sredstva za projekte besplatne pravne pomoći koji će pomoći Romima da reguliraju boravak u RH,  osnažiti mrežu mobilnih timova i proširiti njihovo djelovanje na područja u kojima žive Romi.

-       Osigurati financijska sredstva iz državnog proračuna za upravne postupke odnosno troškove vezane za reguliranje privremenog i/ili stalnog boravka, u slučajevima kada to osobe same ne mogu platiti.

-       Nastaviti s edukacijom djelatnika tijela državne uprave, a između ostalog i djelatnika u policijskim postajama i policijskim upravama, o ciljevima Vlade RH koji su sadržani u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje 2013. – 2020. i Akcijskom planu za razdoblje 2013. – 2015. godine.  

-        Zatražiti od Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH da u dogovoru s predstavnicima vlada Republike Srbije, Republike Kosovo/RVS 1244 i Republike Makedonije/bivše jugoslavenske republike Makedonije hitno utvrditi mogućnost izdavanja biometrijskih putovnica u RH za osobe koje nemaju reguliran boravak u RH.

-       Ustanoviti i usvojiti postupak za utvrđivanje bezdržavljanskog statusa sukladno međunarodnim instrumentima koje je RH potpisnica (UN Konvencija o statusu osoba bez državljanstva iz 1954.g. i UN Konvencija o smanjenju broja osoba bez državljanstva iz 1961.g.).

-       U postupku utvrđivanja očinstva odnosno majčinstva, troškove DNK analize pokrivati iz državnog proračuna, a  ukoliko DNK analiza nije potrebna, kao dokaz prihvatit će se izjave roditelja, svjedoka, potvrde iz škole i slični dokazi.

-       Predložiti pojednostavljeni postupak naknadnog upisa u matične knjige rođenih (npr. s potvrdom liječnika; ovjerenom izjavom dva svjedoka o identitetu i dokazom o prebivalištu roditelja u vremenu rođenja djeteta i sl.) te osigurati ujednačeno postupanje.

-       Razmotriti mogućnost reguliranja privremenog boravka iz humanitarnih razloga i u slučajevima kad osoba ne posjeduje odnosno ne može pribaviti putnu ispravu.

Temeljem rasprave na Okruglom stolu i gore navedenih preporuka, organizatori – Informativno pravni centar i Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) u RH utvrdili su da je 2015. godine potrebno organizirati regionalnu konferenciju o problemu osoba bez državljanstva odnosno osoba neriješenog statusa. 

Cilj konferencije bi bio  utvrditi postignute rezultate na regionalnoj i nacionalnoj razini u primjeni Zagrebačke deklaracije usvojene u listopadu 2011. godine, te predložiti načine rješavanja preostalih problema koji su navedeni u Deklaraciji.

PODIZANJE SVIJESTI O ZNAČAJU STATUSNIH PITANJA

Informativno pravni centar (IPC) iz Slavonskog Broda već treću godinu zaredom provodi projekt “Besplatna pravna pomoć romskoj populaciji u reguliranju statusnih prava u Republici Hrvatskoj”. Kakve je rezultate projekt dosada polučio? 

Cilj projekta je povećana pravna i socijalna inkluzija romskih zajednica u hrvatsko društvo, kao i njihov olakšani pristup dokumentima kojima se rješavaju njihova statusna pitanja, prvenstveno pravo na stalni boravak i hrvatsko državljanstvo. Bez riješenog statusa, takve osobe nisu u mogućnosti ostvariti osnovna prava  kao što su zapošljavanje, sklapanje braka, prelazak državne granice ili korištenje zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Najvažniji rezultati projekta u protekle tri godine su: 3.186 pruženih pravnih savjeta romskoj populaciji u reguliranju njihovih statusnih pitanja; 498 terenskih posjeta mobilnih timova romskim naseljima na području 5 hrvatskih županija (Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke); 552 pribavljena dokumenta; 185 pozitivno riješenih upravnih postupaka te identificiranih 28 osoba bez državljanstva.

Osim toga tijekom 2014. godine održali smo 11 tribina za pripadnike romske nacionalna manjene u Slavonskom Brodu, Dardi, Belom Manastiru i Zagrebu, a sve u cilju bolje informiranosti o njihovim pravima i mogućnostima u hrvatskom društvu. Tribinama su obuhvaćene teme zapošljavanja, reguliranja statusa, obrazovanja, socijalne skrbi i zaštite, jednakosti spolova, te reproduktivno zdravlja žena.

Zahvaljujući ovom projektu romska populacija ima lakši pristup ishodovanju osobnih dokumenata i besplatnoj pravnoj pomoći na području pet županija na kojima se projekt provodi, smanjen je broj osoba bez reguliranog boravka i osoba kojima prijeti gubitak državljanskog statusa, te je podignuta svijest romske populacije o važnosti reguliranja statusnih prava.

Važan element u projektu su mobilni timovi . Kako oni djeluju ?

U Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma se ponavlja važnost reguliranja statusa Roma u Hrvatskoj i kao opći cilj u poglavlju o statusnim pitanjima se navodi da se do 2020. godine dovrši postupak (100%) reguliranja državljanstva ili stalnog boravka za sve Rome koji imaju čvrstu poveznicu s RH. Jedan od ciljeva u Strategiji, a koji je usmjeren na postizanje općeg cilja, odnosi se na utvrđivanje broja osoba koje imaju poteškoće pri reguliranju svog statusa putem mobilnih timova. IPC daje značajan doprinos ostvarenju upravo ovog cilja jer smo oformili 2 mobilna tima koji obilaze romske zajednice na području 5 hrvatskih županija. Pored pravnih savjetnika, u svakom mobilnom timu se nalaze i romski predstavnici koji na terenu identificiraju pojedinačne slučajeve i pružaju besplatnu pravnu pomoć na licu mjesta, što smatramo da je jako važno jer se na terenu susrećemo s ljudima koji se rijetko ili nikada ne susreću s institucijama države u kojoj žive budući su prisiljeni živjeti izvan sustava i u pravilu na rubu egzistencije. IPC-ovi mobilni timovi su postali prepoznati unutar tradicionalno zatvorenih romskih zajednica zahvaljujući našim čestim odlascima na teren u kućne posjete, a također zahvaljujući i velikom broju pozitivno riješenih predmeta, tako da nakon 3 godine provedbe projekta imamo sve veći broj novih slučajeva jer  se ljudi konačno počinju otvarati i pričati slobodnije o svom ne-posjedovanju dokumenata.

Zbog niza razloga koji zajedno uvjetuju težak položaj romske nacionalne manjine, njezini se pripadnici bilo zbog neinformiranosti, bilo zbog straha od diskriminacije i nepovjerenja u formalni sistem teško obraćaju državnim tijelima nadležnim za provođenje prava. Kako naši korisnici ne poistovjećuju IPC s državnim aparatom, u mogućnosti smo im pružiti pravnu pomoć koja im je neophodna radi nedovoljnog poznavanja njihovih prava, mehanizama za njihovo ostvarenje, ali i hrvatskog jezika.

NEPOVJERENJE PREMA DRŽAVNIM TIJELIMA

Koji su najizraženiji problemi kada su u pitanju statusna prava pripadnika romske zajednice i kako se može ubrzati njihovo rješavanje ?

Sukladno članku 54. Zakona o strancima, strancu će se odobriti privremeni boravak ako: dokaže svrhu privremenog boravka, ima valjanu putnu ispravu, ima sredstva za uzdržavanje, ima zdravstveno osiguranje, nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Najveći problem pri reguliranju statusa odnosi se na neposjedovanje valjanih putnih isprava pripadnika romske nacionalne manjine koji su državljani Srbije, Kosova ili Makedonije jer diplomatsko-konzularna predstavništva navedenih zemalja nisu tehnički opremljena za izdavanje biometrijskih putovnica. Zbog neposjedovanja putnih isprava osobe koje su strani državljani imaju poteškoća pri reguliranju boravka u RH.

MUP RH svim tim osobama može jednom izdati rješenje temeljem kojega će im se odobriti boravak, no do slijedeće prijave boravka navedene osobe moraju pribaviti biometrijsku putovnicu.

Osim toga postoji određen broj pripadnika romske nacionalne manjine  koji je rođen na području RH ali zbog neznanja njihovih roditelja, njihovo rođenje nikada nije bilo evidentirano u matici rođenih te su postali „pravno nevidljivi“.

Da bi konačno riješili svoj status „pravno nevidljivi“ moraju proći proceduru naknadnog upisa u maticu rođenih, a za tu proceduru osim dokaza koji se moraju predočiti, potrebno je i razumijevanje i susretljivost nadležnog Ureda za opću upravu koji rješava taj zahtjev.

Ukoliko nevidljive osobe uspiju u svom zahtjevu i izvrši se naknadni upis u maticu rođenih, velika je vjerojatnost da će im biti dodijeljeno državljanstvo neke od bivših republika SFRJ jer su u trenutku rođenja njihovi roditelji imali državljanstva dotične države, pa samim tim i djeca stječu državljanstvo te države. Tu se opet vraćamo na problem reguliranja boravka bez valjane putne isprave, jer ova kategorija osoba nije u mogućnosti pribaviti putnu ispravu države koja niti ne zna za njihovo postojanje.

Na kakve prepreke nailazite u realizaciji vašeg projekta ? Kakav je suradnja s društvenim strukturama i državnim institucijama . Da li  oni zaista pomažu u rješavanju problema Roma  ili pak i sami njima doprinose?

Policijske uprave s područja pet županija na kojima provodimo projekt odlično surađuju sa IPC-om i zajedničkim snagama nastojimo pomoći svim našim strankama kako bi riješili svoj status. Sve institucije s kojima surađujemo nastoje pomoći našim strankama u okviru svojih zakonskih ovlasti.

NUŽNA POMOĆ LOKALNIH INSTITUCIJA

Ima li diskriminacije romske populacije i od strane državnih institucija i kako se ona očituje ?

IPC nema direktnih saznanja o diskriminaciji romske populacije jer kada naši mobilni timovi idu zajedno sa strankama u policijske uprave, matične urede i ostale institucije službenici su susretljivi i ne nailazimo na diskriminaciju.

Međutim, stranke su nas upozorile da su oni doživljavali neugodnosti od strane pojedinih službenika kada bi sami išli pribavljati dokumente, regulirati boravak itd.

Kako procjenjujete ukupnu društvenu atmosferu kada su u pitanju romski problemi i kako bi se po vama  negativni aspekti tog ozračja mogli mijenjati ?

Unatoč značajnijim postignućima u rješavanju pojedinih problema pripadnika romske zajednice i uključivanju Roma u posljednjih nekoliko godina, brojni naslijeđeni problemi i životne specifičnosti pripadnika romske zajednice s jedne, te izloženost diskriminaciji, netoleranciji i predrasudama s druge strane, ostaju ključne prepreke njihovoj punoj integraciji u šire društvo.

Sveopće stanje u državi i društvu (velika nezaposlenost, umanjena   socijalna primanja), te senzacionalistički natpisi pojedinih medija o negativnim događajima u kojima sudjeluju Romi,  doprinose negativnom ozračju u društvu što se tiče pripadnika ove nacionalne manjine. Da bi se takav stav promijenio potrebno je puno rada, truda i vremena od strane predstavnika Roma, te romske zajednice općenito kako bi pokazali široj javnosti da ne ovise samo o socijalnoj pomoći države.

Isto tako da bi Romi mogli imati uspjeha u svom radu potrebna im je podrška lokalnih institucija (općina, gradova i županija) koji bi im pomogli da prebrode poteškoće.

Naravno, uloga medija koji bi pratili pozitivnu promjenu u romskoj zajednici te o tome izvještavali javnost, bila bi zasigurno od velike pomoći.  

Kako ocjenjujete angažiranost civilnog sektora na rješavanju romskih problema ?

Civilno društvo je osviješteno po pitanju romskih problema i dosta udruga kroz svoj rad i projekte nastoji pomoći romskoj zajednici. Određeni broj udruga održava radionice, seminare i edukacije koje su namijenjene romskim predstavnicima i udrugama kako bi ih osnažili, te ih potaknuli da se sami aktiviraju u zajednici. Međutim, ostaje problem samih romskih udruga koje nemaju dovoljno kadrovskih, logističkih i financijskih kapaciteta za kreiranje i provođenje projekata za dobrobit svoje zajednice, kao i za sudjelovanje u provedbi projekata od strane ne-romskih udruga usmjerenih na poboljšanje uvjeta života u romskim zajednicama.

NETOLERANCIJA GURA ROME U SAMOIZOLACIJU

Koliko je hrvatsko društvo osviješteno o značaju rješavanja romskih problema kao svojevrsnog doprinosa poboljšanja ukupne kvalitete društvenog života u užem ili širem okruženju ?  

Republika Hrvatska je unazad 10-ak godina pokrenula program ubrzane integracije Roma u hrvatsko društvo kroz nekoliko projekata: Nacionalni program za Rome (2003) i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005. – 2015. Izradi nove Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013. – 2020. se pristupilo jer se uvidjelo da je provedba Desetljeća u RH bila neujednačena u mnogim područjima te postavljeni rezultati nisu niti približno ostvareni. Romska zajednica u Republici Hrvatskoj se susreće s istim izazovima kao i u ostatku Europske Unije, a to su: ekonomska i socijalna isključenost, segregacija i diskriminacija, nizak stupanj obrazovanja, visoka stopa nezaposlenosti i ovisnost o socijalnim davanjima.

Usprkos činjenici da je zakonski okvir u nekim oblastima zadovoljavajući, te da postoji i inicijativa države da se raznim inkluzivnim mjerama unaprijedi položaj Roma, stanje svijesti je takvo da se Romi često doživljavaju kao građani drugog reda.

Visoki stupanj netolerancije, predrasuda i stereotipa o Romima od strane većinskog stanovništva, medija, predstavnika državnih i lokalnih organa svakodnevno su prisutni. Zbog toga Romi uglavnom radije pristaju na život u izolaciji, boreći se da osiguraju minimum životne egzistencije.

Kakav je odnos lokalnih struktura vlasti prema romskim problemima i koliko je taj nivo značajan za njihovo rješavanje  ?

Lokalna razina ima važnu ulogu u rješavanju statusnih pitanja romske populacije jer su prvostupanjsko tijelo koje je u neposrednom kontaktu sa strankama, provode zakone i prilagođavaju ga lokalnim potrebama.

U pojedinim gradovima i županijama postoje Akcijski planovi uključivanja Roma u lokalnu zajednicu kako bi se njihov problem u budućnosti umanjio ili čak riješio. No samo postojanje Akcijskih planova u pojedinim mjestima ne znači da će se zacrtani ciljevi iz Akcijskog plana i provoditi jer to uvelike ovisi o zainteresiranosti lokalnih predstavnika, te o lobiranju i inzistiranju na provođenju tih planova od strane samih romskih predstavnika.

Kakva je suradnja s romskom zajednicom ? Da li tu imate odgovarajuće partnere i spremnost na suradnju ili i na tom planu ima problema ?

IPC ima odličnu suradnju s romskim predstavnicima na području  pet županija u kojima se projekt provodi, kao i na području drugih županija u kojima žive Romi, a koji  nisu obuhvaćena projektom. U sklopu našeg projekta imamo dva romska predstavnika – predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine za Grad Zagreb i člana Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda koji nam pomažu i zahvaljujući kojima nam se romska zajednica počela otvarati i tražiti pomoć i savjete u rješavanju problema.

 Imate li uvida o stanju romskih problema u nekim drugim ( sličnim ) europskim državama i  u kakvom se odnosu na njih trenutno nalazi Hrvatska ?

IPC je dio Western Balkan Legal Aid Network (WeBLAN) / Mreže pružatelja pravne pomoći na Zapadnom Balkanu, koja je osnovana 2012. između nevladinih organizacija, UNHCR-ovih implementirajućih partnera, iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Hrvatske.

WeBLAN funkcionira kao mreža organizacija civilnog društva posvećena zaštiti, promociji i unapređenju ljudskih prava i socijalne inkluzije, kao i prevenciji i smanjenju pojave apatridije na Zapadnom Balkanu, te borbi protiv diskriminacije.

Kroz WeBLAN mrežu pomažemo našim korisnicima u prikupljanju dokumenata koji su neophodni za ostvarivanje njihovih osnovnih prava i provođenju upravnih postupaka (naknadni upisi, obnove upisa) za osobe koje su u riziku od apatridije.

Zakon o hrvatskom državljanstvu iz 1991. se zasnivao na načelu pravnog kontinuiteta državljanstva, što znači da se svi građani koji su na dan 8. listopada 1991. (dan kad je Hrvatska proglasila nezavisnost) imali hrvatsko republičko državljanstvo, smatraju državljanima RH.

Kada je RH proglasila nezavisnost, određeni broj ljudi koji su bili rođeni u drugim republikama bivše SFRJ je živio u RH ali nisu imali hrvatsko republičko državljanstvo. Budući da za takve osobe nije postojala olakšana procedura ukoliko su željeli ostvariti prijam u hrvatsko državljanstvo, mnogi među njima nisu bili u mogućnosti riješiti svoj status (većina takvih osoba su bili Romi).

Zahvaljujući  regionalnoj suradnji kroz WeBLAN pomogli smo velikom broju Roma porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Kosova u reguliranju njihovih statusnih pitanja u Republici Hrvatskoj.

Prema našim saznanjima, situacija vezana za reguliranje statusnih pitanja u regiji je slična onoj u Republici Hrvatskoj, ako ne i lošija u nekim segmentima zbog većeg broja romske populacije u tim zemljama. Zajedničkim naporima radimo na smanjenju pojava diskriminacije romske nacionalne manjine kao i na konačnom rješavanju pitanja apatridnosti.

 STATUSNA PITANJA ROMA U RH TREBALA BI BITI RIJEŠENA DO 2020.

Prema novijim procjenama između 500 i 1000 Roma  u Hrvatskoj nema državljanstvo dok ih je još oko 1.000 do 2.000 s neutvrđenim državljanstvom i pod prijetnjom da postanu osobe bez državljanstva dok se za oko 25 % romske populacije procjenjuje da nema  osobne identifikacijske isprave ili uvjerenja o državljanstvu i rodne listove iz zemlje podrijetla .

Pravno informativni centar  (IPC)  iz Slavonskog Broda  od 2011.  u pet županija  provodi projekt „ Besplatna pravna pomoć romskoj populaciji u reguliranju statusnih prava u Republici Hrvatskoj „  kroz koji se nastoji pomoći pripadnicima romske zajednice da pribave dokumente i reguliraju svoje državljanstvo ili boravište jer bez toga u pitanju su i njihova osnovna ljudska prava ( stanovanje , obrazovanje , zapošljavanje. zdravstvena zaštita , socijalna pomoć ) . Uz stalnu potporu UNHCRa  koji se s ovim problemom bori na svjetskoj razini ( gdje je najmanje 10.000 milijuna ljudi bez državljanstva od čega više od pola milijuna u Europi ).  IPC  putem svojih mobilnih timova nastoji olakšati skupi i komplicirani proces rješavanja statusa te omogućiti ugroženoj romskoj populaciji  socijalnu integraciju. Prema procjenama UNHCRa  rješavanje statusnih pitanja Roma  uz RH  moglo bi biti uspješno privedeno kraju do 2020. godine .