Kako pomoći malim poduzetnicima?

• 24.01.2015
• Naslovna
• Slavonski Portal

Ovih dana u 80-tak tzv. malih poduzetnika sa šireg novogradiškog područja vrlo pozorno je pratilo tribinu kom prigodom je nekoliko djelatnika Ministarstva poduzetništva i obrta u okviru regionalne informativne kampanje predstavilo projekt BIZimpact ali iprezentiralo informacije o natječajima za dodjelom sredstava iz EU fondova. O ovom događaju svi su bili informirani zahvaljujući Gradskom upravnom odjelu za gospodarstvo, a doprinos je dala i HGK BPŽ, novogradiška gradska uprava i Industrijski park Nova Gradiška. Fokus interesa je bio ponajprije na poduzetnicima među kojima je ponajviše bilo obrtnika. Oni su prije svega bili zainteresirani kako i pod kojim uvjetima doći do bespovratnih ili povoljnih kreditnih sredstava koja bi im osigurala daljnje bavljenje njihovim djelatnostima u ovim izuzetno teškim uvjetima sada već preduge i preduboke globalne ekonomske krize. Predstavnici spomenutog ministarstva željeli su ovom prigodom animirati što veći broj novogradiških poduzetnika kako bi ih izravno uključili u projekt BIZimpackt, odnosno animirali da se kroz odgovarajuće internetske aplikacije uključe u interakciju sa Ministarstvom dajući prijedloge, kritike i slično. Nakon tribine neki poduzetnici su odmah rekli kako je cijela procedura ishođenja sredstava iz EU fondova za njih prekomplicirana te kako za tako što nemaju kapacitete. Poduzetnici koji su već zapeli u financijske teškoće i dugovanja odmah su doznali kako se niti nemaju pravo kandidirati, no oni koji su i sada vrlo uspješni smatraju kako je ovo izvrsno rješenje i kako će svakako kandidirati za sredstva. Evo što je ondje rečeno, a više o svemu možete potražiti i na web stranici ministarstva

www.bizimpact.h

I vrijeme je za konkretne projekte

Nakon uvodnog pozdrava Marka Šilingera, u ime Ministarstva poduzetništva i obrta, skup je najprije pozdravio novogradiški gradonačelnik Željko Bigović koji se vrlo kritički osvrnuo na aktualno stanje gospodarstva u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na novogradiško područje, te uz ostalo rekao: „ Aktualna Vlada RH  u svom dosadašnjem radu nije determinirala niti viziju razvoja malog i srednjeg poduzetništva i temeljne strateške odrednice. Kriza je sve dublja, a konkretnih poteza malo ili ništa. Zapušteno je selo, industrija, obrtništvo, poduzetništvo. Ovim projektom država konačno nešto konkretno čini. Ovo što se danas tu predstavlja podržavam i pozdravljam pogotovo sada na početku godine kada se kreiraju planovi. Moramo se osloniti upravo na EU fondove jer se ne mogu očekivati sredstva s državne razine kojih nema. U našem gradu ima pozitivnih primjera, jer upravo prošle godine neki poduzetnici su se kandidirali za sredstva te ih dobili, a upravo ove godine očekujemo i najavljenu realizaciju njihovih investicijskih projekata, gradnju pogona i novo zapošljavanje. Na novogradiškom području imamo oko 620 obrtnika koji su mahom vezani uz veća industrijska postrojenja. Sa zadovoljstvom mogu reći kako će u našem Industrijskom parku uskoro biti sagrađena dva značajna kapaciteta i to tvornice Atlantic Grupe i tvornica Klimaopreme. Tu bi vrlo brzo trebalo biti uposleno oko 300 radnika, ali značajno je to što će tu biti moguća suradnja i sa lokalnim poduzetničkim sektorom i obrtništvom. Gradska uprava će u okviru svojim mogućnosti pomoći poduzetnicima koliko god je to moguće.“. 

Što je BIZimpact?

O tome što je BIZimpact govorio je Marko Šilinger te uz ostlao naglasio: „Ukupna vrijednost projekta je 1,4 mil eura od čega je 85% sredstava iz proračuna EU, a ostalo je iz proračuna RH. Projekt traje 2 godine (završava u ožujku ove godine) i ima za cilj unaprijediti poslovnu klimu u RH tako što želi uključiti poduzetnike kako bi sudjelovali u donošenju boljih zakonskih propisa vezanih uz poduzetništvo, te širenje informacija koje su neophodne za rad poduzetnicima kao što je korištenje kreditnih, bespovratnih i drugih sredstava i slično. Uz ostalo izrađeni su i mini vodiči za poduzetnike, odnosno odgovarajuće brošure, s obiljem korisnih informacija koje se također mogu besplatno preuzeti sa već spomenute web stranice, a tu je i odgovarajući newsletter, odnosno pregled kratkih vijesti u elektroničkom i pisanom obliku. U nastavku tribine stručnjak BIZimpact projekta Hrvoje Renka je predstavio elektroničke aplikacije za savjetovanje putem koji poduzetnici, obrtnici i zadrugari mogu davati komentare i prijedloge prilikom donošenja novih ili izmjene postojećih propisa vezanih uz poduzetništvo.

Najinteresantnija tema: Kako do sredstava?

Središnje predavanje je imala pomoćnica ministra poduzetništva i obrta za EU upravu -Dijana Bezjak koja je predstavila natječaje za sredstva iz EU fondova koja su dostupna poduzetnicima u 2015. godini. Evo nekih najvažnijih podataka koje je ona iznijela: „„Europska Komisija je početkom prosinca 2014. god. od ukupno 300 iz cijele EU, među prvih 30 usvojila i 2 hrvatska operativna programa i to:  „Konkurentnost i kohezija“ te „Učinkoviti ljudski resursi“, temeljem kojih se povlače sredstva iz EU.  Ministarstvo poduzetništva i obrta će provoditi tzv. „Prioritet III-poslovna konkurentnost“ namijenjen poduzetnicima koji ima kapacitet od gotovo 1 milijardu eura. To je čak 1/5 od ukupnog Europskog fonda za regionalni razvoj. Inače malo poduzetništvo i obrtništvo čini čak 97% hrvatskog gospodarstva. Od prvih 250 milijuna eura 1/4 sredstava odnosi se na tzv. „financijske instrumente“ koji će startati s primjenom od 2016. godine i to su inovativni financijski alati kojih do sada nije bilo u hrvatskom gospodarstvu. To su sredstva koja će se moći dobiti uz znatno manje preduvjeta nego što je do sada trebalo primjerice za uobičajene poslovne kredite. To će biti vrlo povoljni krediti sa malim kamatama. Bespovratna sredstva moći će se dobiti samo za produktivne investicije, npr. za početna ulaganja (gradnja tvornice, nabava strojeva i slično). To nisu sredstva za pokriće operativnih troškova, za renoviranje, kupnju zaliha ili rabljenih automobila i slično. Drugo zanimljivo područje financiranja bit će ono koje osigurava bolje poslovno okruženje. Tu će se npr. financirati inkubatori, poslovne zone, razvojne agencije, poslovni centri. Njih do sada ima registriranih oko 150 u Registru poduzetničke infrastrukture (to se financira još od 2003. godine kroz CARDS i PHARE programe). Posebno je značajno što će se za poduzetničke kroz tzv. grant sheme plasirati oko 500 milijuna eura (i za inovacije, nove tehnologije, za internacionalizaciju, za klastere, za klasične investicije). Ministarstvo obrta i poduzetništva dakle ima strategiju razvoja još od 2012. godine koja je prihvaćena s razine EU koja definira gdje i u što treba ulagati. Poduzetnici koriste dakle Europski fond za regionalni razvoj. Ministarstvo je izradilo 4 programa dodjele potpora (to nisu natječaji za razliku od npr. javnih poziva). Izrađena je karta regionalnih potpora prema stupnju razvijenosti pojedinih hrvatskih područja. Iz svakog od programa ići će nekoliko javnih poziva. U prvom kvartalu ove godine 150 milijuna eura bit će plasirano u kreditiranje proizvodnje, 50 milijuna eura će biti za turizam, 20 mil, eura za oznake kvalitete proizvoda (ISO i slično), 70 mil eura za poduzetničke zone i inkubatore, i 3 mil eura za digitalizaciju malih i srednjih poduzetničkih kapaciteta. Prvi uvjet za prijavu natječaja će biti dokaz da je poduzetnik zapravo tzv. mikro, mali ili srednji poduzetnik (ima do 250 zaposlenih ili manje od 50 mil. eura godišnjeg prometa ili manje od 43 mil eura aktive). U prvih 6 mjeseci ove godine bit će 8 javnih poziva odnosno natječaja za dodjelom sredstava a svaki će imati neke posebne specifičnosti (ovisno o tome koja vrsta državne potpore će se davati). Zajedničko svima je to da je potrebno imati određeni operativni financijski kapacitet koji će se ocjenjivati odnosno vrednovati. Novost je što će korisnici sredstva, (poduzetnici) trebati poštovati pravila javne nabave i dakako sklapat će se određeni ugovori koji će se morati poštovati i za vrijeme trajanja investicije i godinama iza toga, a uvijek su moguće i stroge provjere (s desetak razina) o tome da li se projekt realizira i novci plasiraju točno za ono za što su odobreni. Tražit će se i garancija održivosti, odnosno bit će nužna izrada plana o tome kako će poduzetnik poštovati i dio koji se financira vlastitim sredstvima na određeni vremenski period. Svi objavljeni natječaji će biti trajno objavljeni do iskorištenja sredstava (do 2020. god.), ipak procjenjuje se  kako će raspoloživa sredstva biti potrošena do 2017.-te. Ugovaranje i potpisivanje ugovora nakon natječaja s poduzetnicima će provoditi HAMAG BICRO, agencija za malo gospodarstvo. Za kraj ponovimo najaktualniji podatak; - Krajem veljače ili početkom ožujka ove godine bit će raspisan prvi natječaj za podjelu prvih 150 mil. eura.“.

.